Autistični burnout i depresija često se povezuju zbog preklapanja simptoma, ali su to dva zasebna stanja s različitim uzrocima i posljedicama.
„Autistično izgaranje ili burnout je sindrom koji nastaje kao rezultat kroničnog životnog stresa i neusklađenosti očekivanja i sposobnosti bez odgovarajuće podrške. Karakterizira ga prožimajuća, dugotrajna (obično 3+ mjeseca) iscrpljenost, gubitak funkcije i smanjena tolerancija na podražaje. (Raymaker i sur., 2021.).“
Autistični burnout je stanje duboke emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koja nastaje zbog preopterećenja od društvenih i senzoričkih zahtjeva. To je, zapravo, rezultat kontinuiranog nošenja s nesvjesnim naporima prilagodbe svijetu koji često nije dizajniran za nas. Na početku možeš primijetiti osjećaj stresa ili napetosti, ali kako vrijeme prolazi, ti simptomi postaju sve intenzivniji, sve dok ne dođe trenutak potpune iscrpljenosti. Iako se autistično izgaranje razlikuje od depresije, ono često vodi do depresije i suicidalnosti.
Tri glavna obilježja autističnog burnouta:
- Dugotrajna iscrpljenost
- Smanjena tolerancija na podražaje
- Pogoršanje vještina (kognitivne funkcije, pamćenje, planiranje i izvršenje planova i svakodnevnih dnevnih aktivnosti)
Osim dubokog emocionalnog, fizičkog i mentalnog umora, autistično izgaranje može pogoršati emocionalnu samoregulaciju i pojačati razine anksioznosti.
Također može pojačati autistične osobine kao što su stimming (samoumirujuće radnje), smanjenu toleranciju na osjetilne podražaje i povećati teškoće prilagodbe promjenama te do tzv. autistične regresije u prethodno stečenim vještinama (govor, kognitivne sposobnosti, izvršno funkcioniranje, samokontrola, itd.)
Depresija se često doživljava kao osjećaj duboke tuge, gubitka interesa za aktivnosti koje su nekada bile ugodne, uz povremene misli o samoprijekoru ili beznađu. Kod depresije postoji snažan osjećaj unutarnje praznine, a svijest o tome da “nešto nije u redu” može biti jako prisutna. Osobe s depresijom mogu se osjećati otuđeno, a emocionalna iscrpljenost može uzrokovati smanjenje produktivnosti i socijalne interakcije.
U kontekstu autizma, depresija može biti teže prepoznatljiva jer se simptomi depresije mogu preklapati s simptomima autističnog burnouta, kao što su povlačenje iz društvenih interakcija, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti ili osjećaj nezainteresiranosti za budućnost.
Zašto dolazi do autističnog burnout-a?
Autistično izgaranje događa se kada je autistična osoba preopterećena, preplavljena i općenito radi iznad svojih mogućnosti uz manjak podrške i prilagodbe.
Faktori koji koji uzrokuju nastanak autističnog burnouta su: :
- Maskiranje autističnih osobina u neurotipičnom svijetu (npr. prikrivanjem stimminga, uključivanje u small talk, pretjeran rad, ispunjavanje alističkih očekivanja)
- Teška ili nedostižna očekivanja od obitelji, škole, posla, samih sebe ili društva općenito
- Životne promjene i prijelazi (npr. prijelaz s fakulteta na posao, preseljenje, smrt ljubimca ili člana obitelji, prekid veze, menopauza)
- Senzorna pretjerana stimulacija (kontinuirano bombardiranje senzornim podražajima kao što su reklame, buka, prejako osvjetljenje)
- Teškoće izvršnog funkcioniranja i stalni zahtjevi za visokim razinama izvršnog funkcioniranja mogu dovesti do značajnog umora
- Pridružene kronične bolesti i mentalni poremećaji pogoršavaju simptome
- Nepotpuni ciklusi stresa i kontinuirana aktivacija živčanog sustava (povišene razine kortizola)
- Aleksitimija i izazovi emocionalne samoregulacije dodatno otežavaju oporavak od burnout-a:
Koje su razlike između autističnog burnout-a i depresije?
| OBILJEŽJA | Autistični burnout | Depresija |
| Triger za simptome | Senzorna preplavljenost, visoki zahtjevi okoline, produljeno maskiranje | Traumatsko iskustvo, životne okolnosti, psihosomatika |
| Faktori u podlozi | Kronični stres, preplavljenost, zahtjevi | Kemijski disbalans, genetika, životne okolnosti |
| Odgovor na stres | Eksplozivan, disreguliran kod neočekivane promjene | Generalno snižen u svim okolnostima |
| Trajanje | Dolazi u ciklusima ovisno o razinama stresa (npr.kraj polugodišta, povlači se za vrijeme praznika) | Dosljedno snižena razina raspoloženja kroz minimalno dva tjedna do nekoliko mjeseci |
| Generalno raspoloženje | Iritabilnost, anksioznost, emocionalna iscrpljenost | Osjećaj besmisla, praznine, tuge, gubitak uživanja |
| Utjecaj dodatnih aktivnosti | Dodatne aktivnosti i promjene ponašanja pogoršavaju simptome | Dodatne aktivnosti i promjene ponašanja poboljšavaju simptome |
| Fizički simptomi | Fizička iscrpljenost i napetost, visoka iritabilnost | Promjene u spavanju i apetitu, umor |
| Psihički simptomi | Pogoršanje izvršnih funkcija (pamćenje, planiranje, razmišljanje) | Teškoće fokusiranja, negativan samogovor, intruzivne negativne misli |
| Socijalni simptomi | Povlačenje zbog društvene preplavljenosti | Izolacija od druženja i aktivnosti |
| Tretman i terapija | Coaching, prepoznavanje ranih znakova, smanjivanje opterećenja i podražaja, češće pauze, upravljanje okruženjem, zauzimanje za prilagodbe | Psihoterapija, lijekovi, izgradnja samopoštovanja i samopouzdanja, jasno postavljanje granica i izražavanje ljutnje, iscjeljenje traume |
Kako se oporaviti od autističnog burnout-a?
Autistično izgaranje često proizlazi iz senzornog preopterećenja, maskiranja, i nemogućnosti odmaranja u okruženju koje nije prilagođeno potrebama autistične osobe.
Prevencija i oporavak autističnog burnouta temelje se na smanjenju stresa, omogućavanju sigurnih senzornih okruženja i prilagodbi životnim okolnostima kako bi se smanjila preplavljenost i preopterećenje.
Nositi se s autističnim izgaranjem i depresijom zahtijeva pažnju, razumijevanje i strpljenje. Oba stanja mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života, ali oporavak je moguć uz odgovarajuću podršku i prilagodbu.
Strategije za ublažavanje i prevenciju autističnog izgaranja uključuju:
1.Staviti pauzu i puniti baterije
Dopusti sebi uzeti slobodno vrijeme, uključi više pauza i smanji aktivnost u društvenim ili drugim potencijalno stresnim aktivnostima. Bavi se aktivnostima koje ti pune baterije i ne maskiraj stimming.
2. Postaviti održiva očekivanja sebi i drugima
Postavi jasne granice i realna očekivanja sebi i drugima i drži ih se. Svakodnevno napravi NOT to do listu kako se ne bi dovela do novog preplavljivanja. Traži pomoć u obavljanju svakodnevnih poslova. Održavaj zdrav stil života kroz tjelovježbu, dovoljno sna i hranjive prehrambene navike. Ne zaboravi važnost fleksibilnih rutina koje ti pružaju osjećaj sigurnosti. Na primjer, jednostavan ritual poput sporog pijenja jutarnje kave i opuštanja uz knjigu može pomoći u uspostavljanju stabilnosti.
3. Demaskiraj se i nađi svoju zajednicu podrške
Društvena podrška igra značajnu ulogu u oporavku od burnout-a. Obitelj i prijatelji mogu pomoći smanjivanjem očekivanja, pružanjem emocionalne podrške ili preuzimanjem svakodnevnih zadataka. Zahtijevanje razumnih prilagodbi u školi ili na radnom mjestu također može olakšati svakodnevicu. Poveži se s ljudima koji te prihvaćaju kakva jesi, stvarajući okruženja u kojem nema potrebe za maskiranjem ili prilagođavanjem kako bi se uklopila.
Zaključno
Autistični burnout nije “neuspjeh” pojedinca, već pokazatelj potrebe za sustavnom promjenom okruženja i boljim razumijevanjem specifičnih potreba autističnih osoba. Prepoznavanje razlika između ovih stanja ključno je za pružanje odgovarajuće podrške i strategija oporavka.
Ključno je slušati svoje tijelo i prepoznati prve znakove iscrpljenosti kako bi se izbjeglo dublje faze burnout-a. Dopuštanje sebi da budete autentični i oslobođeni očekivanja neurotipičnih normi pomaže u vraćanju unutrašnje snage. Oporavak nije linearan proces, ali svaka mala prilagodba čini korak prema boljem.
Za psihoterapijsku podršku i coaching u prevladavanju visoko funkcionalne depresije i autističnog burnout-a na neurodivergento afirmativan način, kontaktiraj me ovdje.
‘Having All of Your Internal Resources Exhausted Beyond Measure and Being Left with No Clean-Up Crew’- Autism in Adulthood Journal. Vol. 2, No. 2.
https://neurodivergentinsights.com/misdiagnosis-monday/autistic-burnout-vs-depression
