Društvene mreže su ovih dana prepune raznih mentora i kreatora sadržaja koji te zatrpavaju listama za samorefleksiju i trikovima za “najbolju i najproduktivniju godinu dosada”. Pišem ti objavu kakvu bih i sama, kao neurodivergentna osoba, voljela pročitati na kraju godine i početkom nove.

Mnogi od nas dobivaju dojam da naši ciljevi, želje i vrijednosti nisu “dovoljno veliki” i da trebamo više očekivati od sebe jer se “bojiš sanjati veliko”. Prijateljski, ali i psihoterapijski podsjetnik: NE MORAŠ započeti godinu ogromnim planovima i pritiskom da odmah budeš “bolja verzija sebe”.

Umjesto toga, dopusti si da u novu godinu uđeš nježno, s razumijevanjem prema sebi i svojim potrebama.

Prije nego ti predstavim održivi sistem planiranja ciljeva za neurodivergentne mozgove, važno mi je da na umu imaš sljedeće podsjetnike:

Neurodivergent-friendly podsjetnici

🌸Stani, diši, pusti, pleši – Ovaj podsjetnik nije samo moja tetovaža i naziv moje knjige, već način života i okosnica terapijskog pristupa. Svaka riječ neka te podsjeća na sporiji, svjesniji tempo u skladu s tvojom definicijom radosti.

🌸Život NIJE konstantni projekt samounapređenja. Vrijediš upravo sada, baš takav/a kakav/a jesi.

🌸Pravi pauze da se napuniš energijom. Ovo nije luksuz, nego nužnost. Nježnost prema sebi dolazi iz sporih svjesnih trenutaka.

🌸Manje “moraš”, više “što mi je potrebno?” Prati svoj ritam i vlastite potrebe.

🌸Suočavanje s emocijama je proces. Tugovanje, radost, mir – sve dolazi svojim tempom. U redu je ako tvoje emocije izgledaju drugačije od onoga što drugi očekuju.

🌸Ne zaboravi na sitne radosti. Igra, čitanje o svom hiperfokusu, ples u pidžami – to su trenuci koji hrane tvoju dušu.

🌸Savršenstvo nije cilj. Tvoja vrijednost ne mjeri se produktivnošću.

🌸Prigrli ono što ti donosi mir. Odmori se od trendova, hustle, money mindseta ili “trebao/la bih”.

Ako ti je posebno izazovno STATI i ODMARATI i dati si dozvolu na igru i razonodu, evo još nekih misli za refleksiju:

☕Ne moraš se vratiti u full hustle mode čim završe praznici. Tvoje tijelo i um trebaju vrijeme za prilagodbu. Spori start je zdrav start.

☕Odmor i opuštanje se UČE. Posebno ako si dosad umirivao/la emocije zauzetošću. Daj si vremena.

☕Staviti odmor kao prioritet ispred novih ciljeva NIJE lijenost. To je ljubav prema sebi i odgovornost prema zdravlju.

☕NORMALNO je imati periode rasta, zaglavljenosti i hibernacije. Tvoj ritam je prirodan. Sve ima svoje vrijeme.

🫂Umjesto novih ciljeva, stvaraj uspomene. Vrijeme provedeno s dragim ljudima je neprocjenjivo.

☕Teško je osjetiti radost ako si iscrpljena. Tvoje potrebe su apsolutni prioritet, ne opcija.

🌱Uspoređivanje s tuđim napretkom je nepošteno prema sebi. Tvoja staza je jedinstvena i vrijedi je njegovati.

🌱Fleksibilnost i prilagodljivost ispred discipline i rigidnosti. Prilagodba tvojim potrebama i tempu je ključ održivih navika.

🌸Ne moraš uvijek biti savršeno zadovoljna gdje si u životu. Tvoja priča se još piše. Prihvati proces.

Piramida vrijednosti i postavljanja ciljeva

Jedna polaznica grupnog programa “Različitost kao snaga” me pitala:

‘Lea, ja i dalje mislim da je važno imati ciljeve. Bili oni za 3 mjeseca, 1 godinu ili 5 godina… Vision board mi je samo vizualni podsjetnik i inspiracija. Ali bez plana realizacije, ništa se ne događa. Kako da to povežem sa stvarnim životom?’

Ovo pitanje mi je savršeno pokazalo gdje mnogi od nas zapnu: želimo ciljeve, ali bez jasnog sustava, bez vrijednosti i regulacije, ciljevi mogu postati pritisak i frustracija. Niže ti donosim 5 dijelova piramide koja će te podržati u postavljanju i ostvarivanju ciljeva.

Što je to “piramida vrijednosti”?

Piramida vrijednosti je nježan, ali čvrst okvir koji pomaže da život, odluke i ciljevi budu u skladu s onim što ti je stvarno važno, a ne s tuđim očekivanjima ili pritiskom produktivnosti.

Ona polazi od vrijednosti i regulacije, preko smjera i svakodnevnih sustava, do ciljeva kao privremenih checkpointa, kako bi napredak bio održiv, reguliran i ljudski, posebno za neurodivergentne osobe.

1. Temelj – Vrijednosti, vizija, zašto (identitet i sigurnost)

Prvo što stavljamo na dno piramide su naše vrijednosti i vizija. To je unutarnji kompas i razina egzistencijalne sigurnosti.
Kad osoba ne zna zašto nešto radi, mozak je stalno u mikro-stresu jer nema orijentir. Kod ND osoba to se često manifestira kao

• kronična sumnja u sebe
• stalno uspoređivanje
• preuzimanje tuđih ciljeva (“trebala bih…”)

Vrijednosti su filter za odluke i sidro za identitet.

Bez ove baze, ciljevi postaju:

• pokušaj dokazivanja vrijednosti
• bijeg od srama
• regulacija anksioznosti kroz postignuće

Primjer iz terapije

Klijentica želi “uspješniji biznis”. Kad kopamo dublje, ispadne da su joj temeljne vrijednosti mir i autonomija.
Rad na cilju bez ovog uvida vodi do samosabotaže.
Kad osvijesti vrijednosti, cilj se preformulira u manje klijenata, više slobodnog vremena. Živčani sustav se smiruje.

2. Smjer i kriteriji uspjeha (granice i realnost)

Ovo je razina psiholoških granica. Pitanje nije “što sve mogu”, nego: “Kako izgleda uspjeh koji me NE košta zdravlja?”

ND osobe često nemaju unutarnju mjeru “dovoljno dobrog”, pa:

• stalno pomiču ljestvicu
• nikad ne osjećaju zadovoljstvo završetaka
• žive u trajnom osjećaju neuspjeha

Kriteriji uspjeha nisu ograničenje ambicije, nego zaštita od kronične deregulacije.

Primjer

Umjesto smjera i kriterija: “Moram do kraja godine imati X prihoda”, u skladu sa prethodnim dijelom piramide dobar smjer i kriterij su :

“Uspjeh je ako radim 4 dana tjedno i imam energije za život izvan posla.”

To je psihološki zdrav kriterij jer uključuje tijelo, a ne samo ego.Ovdje definiramo što je dovoljno dobro i u kojem smjeru ideš.

Kriteriji uspjeha pomažu nam da ne mjere vlastitu vrijednost prema brojkama, nego prema skladu s vlastitim vrijednostima.

3. Sustavi, navike i mikro-akcije (regulacija kroz ponašanje)

Ovdje ide konkretna svakodnevica tj. što radimo kad nam energija nije na maksimumu.

Ljudi koji zapnu na ovoj razini misle da je problem disciplina, a zapravo je problem regulacija.

Navike kod ND osoba ne smiju biti:

• krute
• vezane uz identitet (“ja sam nedisciplinirana”)
• temeljene na volji i motivaciji

Dobre navike su:

• fleksibilne
• skalabilne
• dizajnirane za loš dan

Sustavi služe da:

• smanje kognitivni napor
• stabiliziraju živčani sustav
• spriječe “sve ili ništa” spiralu

Primjer

Klijentica želi “redovito raditi na pisanju knjige”.
Ali svaki dan kad nema energije, osjeća sram.

Rješenje:

• mikro-akcija pisanja od 10 minuta
• unaprijed dogovoren minimum lošeg dana
• dozvola da se stane

Rezultat: manje krivnje, više kontinuiteta.

Mikro-akcije su ključ, jer motivacija dolazi i odlazi, ali sustavi te vode kroz oscilacije ritmova energije u mjesecu.

4. Ciljevi (checkpointi) (struktura)

Ciljevi više nisu apstraktna lista “što sve moram postići u xy vremena”. Postaju privremene točke mjerenja naših dosadašnjih akcija, namjera i navika.

Ciljevi postaju problem tek kad se s njima identificiramo.

Zdravi ciljevi su:

• vremenski ograničeni
• podložni promjeni
• informacija, ne presuda o vlastitoj vrijednosti

Kod ND osoba ciljevi često služe za:

• regulaciju nesigurnosti
• potvrdu vrijednosti
• izbjegavanje emocija

Primjer

Cilj: pokrenuti pilot-program u 3 mjeseca.
Ako ne uspije, analiziramo sustav, ne idemo u samoponižavanje.

Cilj je alat i orijentir što sam naučila o sebi i svojim granicama, ne dokaz vlastite vrijednosti.

I zato dolazimo do dijela piramide koji se često preskače i kreće odmah na sljedeće ciljeve.

5.* Vrh piramide – Regulacija i održivost (oporavak i smisao)

Integracija je dopuštanje da iskustvo sjedne u tijelo i identitet.Ovo je sloj koji većina ljudi preskoči i zato se raspadne nakon cilja. Ovdje se pitamo kako je tijelu, kako se osjećamo i što/tko smo postali kroz proces ostvarivanja cilja na ovaj način.

Bez ovog sloja:

• dolazi praznina nakon postignuća
• javlja se “i što sad?” ruminacija
• osoba se vraća u još veći hustle

Primjer

Klijentica ostvari veliki cilj, ali je na kraju iscrpljena i bez radosti.
Terapijski rad nije bio “kako da idemo dalje”, nego pauza, refleksija i prilagodba sustava.

To je mjesto gdje se gradi održiv život, ne samo uspješno ostvarivanje ciljeva.

Ovo je ono što ND ljudi često zaborave. Provjeravaj kako proces postizanja cilja utječe na tijelo, emocije i svakodnevni život. Ako do cilja dođeš iscrpljena i disregulirana, mijenjaš sustav, čak i ako je cilj tehnički postignut.

Povezivanje s vision boardom

Jedna polaznica je napravila vision board s ciljevima za godinu dana. Ali svaki dan je imala osjećaj krivnje jer nije sve ostvarila.
Kad smo mapirali piramidu, dodali mikro-navike i kriterije uspjeha:

1. Vrijednosti: mir i balans
2. Smjer: stabilan radni raspored
3. Sustavi: 15-min dnevna rutina, 2 slobodna popodneva tjedno
4. Ciljevi: pilot-projekt u 3 mjeseca
5. Regulacija: dnevna provjera umora i osjećaja

vision board je postao inspiracija, a ne stres i prostor za samobičevanje.

Vision board je savršeno koristan alat, ali samo ako je povezan s piramidom. Može služiti kao kompas, podsjećajući te zašto radiš određene stvari, ali ne kao presuda jesi li (bila) dovoljno produktivna na kraju godine.

• Ako postavljaš ciljeve za 3 mjeseca, 1 godinu, 5 godina, koristi ih kao checkpointove, a ne mjerilo svoje vrijednosti.

Ciljevi su važni, ali bez sustava i vrijednosti, vision board je samo lijepa slika. Sustavi + navike + regulacija = ono što ciljeve čini živim i njihovo ostvarivanje mogućim i održivim.

Zaključak

Ključ svakog planiranja je nježno integrirati ciljeve u svoj život kroz piramidu vrijednosti, ali i potreba i kapaciteta. Ovo je okvir za razmišljanje. Prava promjena dolazi kroz proces, iskustvo i podršku.

Zapamti:
🌱Vision board je dobar alat za inspiraciju i smjer,

🌱ciljevi su checkpointi,

🌱sustavi i mikro-navike nose te kroz dan,

🌱a regulacija i održivost štite tvoju energiju i radost.

Ako si neurodivergentna osoba ili samo želiš raditi u skladu sa svojim tempom, ovo je način da planiraš, a da ne izgoriš prije nego što uopće počneš. Želiš li moju podršku u tome, kontaktiraj me ovdje.