lea@leaivanciczic.com
Lea | Psihoterapija za neurodivergentne odrasle
  • Home page
  • Services
    • Psychotherapy and coaching
    • Workshops and programmes
  • Blog
  • About me
  • Contact
  • English
    • Hrvatski
Select Page
How to recognize ADHD – my experience and how it can help you

How to recognize ADHD – my experience and how it can help you

by adriabox-admin | May 3, 2023 | ADHD in adults

“How can I tell if I have ADHD?” is a question I frequently receive from my clients. Many people associate ADHD with a very restless, scattered person who never stops talking and “flies everywhere” without a plan, goal, or focus. Like some...
Next Entries »

I am Lea Ivančić Žic Peša, a therapist who will help you heal from trauma caused by emotionally immature relationships, overcome challenges, and create a life full of creativity, joy, and authenticity.

lea@leaivanciczic.com

Quick links

Psychotherapy and coaching

Workshops and programmes

Speech therapy and assessment

Blog

Contact

Let’s connect

  • Follow
  • Follow

adhd.psihoterapija.lea

Podrška da bolje razumiješ, podržavaš i živiš uz neurodivergentnost bez samokritike i burnouta 🌸
Autorica knjige o AuDHD 📚
Prigrli sebe ✨
Kreni⬇️

Znam da ti rečenica „budi nježna prema sebi“ zvuči Znam da ti rečenica „budi nježna prema sebi“ zvuči apstraktno i da nema jasnih uputa za koje se tvoj mozak može uloviti. 

Ali postoji još jedna, puno dublja stvar zbog koje te odbija. 

Zbog koje ti rečenica „samo budi nježna prema sebi“ može zvučati opasno.

▶️ Ako si naučila da bliskost može biti uvod u zahtjev...
▶️ da tuđa nježnost može značiti da nešto trebaš dati...
▶️ da se raspoloženje druge osobe može promijeniti u sekundi...
▶️ da sigurnost ovisi o tome koliko si dobra, korisna, tiha, uspješna ili prilagođena...

onda rečenica:
„Samo se zagrli i reci sebi da si sigurna.“
može biti nevjerojatno daleko od tvog stvarnog dosadašnjeg iskustva.

Zato neki ljudi kada pokušaju prakticirati samosuosjećanje osjete nelagodu, a ponekad čak i veću napetost.

📃 Istraživanje Longe i suradnika upravo je pronašlo da je kod osoba s visokom razinom samokritičnosti samoumirivanje moglo biti doživljeno kao nešto nepoznato, zastrašujuće ili prijeteće; u njihovom istraživanju samokritičnost je bila povezana s većom aktivacijom područja uključenih u obradu prijetnje tijekom pokušaja samoumirivanja.

To ne znači da će svaka osoba s traumom imati takvu reakciju. 

I ovo istraživanje je malo, sa 17 sudionica, pa ga ne možemo pretvoriti u univerzalnu neurološku istinu. 

👉🏼 Ali klinički je koncept važan:
ono što izvana izgleda kao „ne želiš biti nježna prema sebi“ ponekad iznutra izgleda kao „moj sustav još ne vjeruje da je nježnost sigurna“.

I možda nemam Excel tablicu koja ti pokazuje kako da stvoriš sigurnost u vlastitom tijelu, ali imam program „Prigrli sebe“. 😊

Vođeni proces gdje korak po korak gradiš taj osjećaj, na način koji je održiv za tvoj mozak.

🔗 Program možeš pronaći na linku u opisu profila, a ako imaš pitanja, slobodno mi piši u DM.
Znam da ti rečenica „budi nježna prema sebi“ zvuči Znam da ti rečenica „budi nježna prema sebi“ zvuči apstraktno i da nema jasnih uputa za koje se tvoj mozak može uloviti. 

Ali postoji još jedna, puno dublja stvar zbog koje te odbija. 

Zbog koje ti rečenica „samo budi nježna prema sebi“ može zvučati opasno.

▶️ Ako si naučila da bliskost može biti uvod u zahtjev...
▶️ da tuđa nježnost može značiti da nešto trebaš dati...
▶️ da se raspoloženje druge osobe može promijeniti u sekundi...
▶️ da sigurnost ovisi o tome koliko si dobra, korisna, tiha, uspješna ili prilagođena...

onda rečenica:
„Samo se zagrli i reci sebi da si sigurna.“
može biti nevjerojatno daleko od tvog stvarnog dosadašnjeg iskustva.

Zato neki ljudi kada pokušaju prakticirati samosuosjećanje osjete nelagodu, a ponekad čak i veću napetost.

📃 Istraživanje Longe i suradnika upravo je pronašlo da je kod osoba s visokom razinom samokritičnosti samoumirivanje moglo biti doživljeno kao nešto nepoznato, zastrašujuće ili prijeteće; u njihovom istraživanju samokritičnost je bila povezana s većom aktivacijom područja uključenih u obradu prijetnje tijekom pokušaja samoumirivanja.

To ne znači da će svaka osoba s traumom imati takvu reakciju. 

I ovo istraživanje je malo, sa 17 sudionica, pa ga ne možemo pretvoriti u univerzalnu neurološku istinu. 

👉🏼 Ali klinički je koncept važan:
ono što izvana izgleda kao „ne želiš biti nježna prema sebi“ ponekad iznutra izgleda kao „moj sustav još ne vjeruje da je nježnost sigurna“.

I možda nemam Excel tablicu koja ti pokazuje kako da stvoriš sigurnost u vlastitom tijelu, ali imam program „Prigrli sebe“. 😊

Vođeni proces gdje korak po korak gradiš taj osjećaj, na način koji je održiv za tvoj mozak.

🔗 Program možeš pronaći na linku u opisu profila, a ako imaš pitanja, slobodno mi piši u DM.
Ponekad unutarnji kritičar nije nastao samo iz tuđ Ponekad unutarnji kritičar nije nastao samo iz tuđih kritika. 

👉🏼 Nastao je iz nepredvidivosti i tvoje duboke potrebe da se zaštitiš od tuđih reakcija prije nego što one uopće dođu.

Na primjer, što ako je nježnost koju si primala kao dijete bila nesigurna?

Recimo da si imala roditelja koji je emocionalno nestabilan.

Jedan dan ti govori: „Ti si moje sve.“ Grli te, traži tvoju blizinu, povjerava ti svoje probleme i govori ti koliko mu trebaš.

Naučiš biti mala odrasla osoba. Slušaš, smiruješ, tješiš, paziš, prilagođavaš se.

Sljedeći dan isti taj roditelj eksplodira jer si nešto napravila „krivo“. Viče, vrijeđa, prijeti, udara vratima ili kažnjava šutnjom dok ti pokušavaš shvatiti što se dogodilo.

🤔 Kako osoba koja me maloprije trebala i voljela sada može biti netko koga se moram bojati?

Dječji mozak nema luksuz zaključiti:
„Ova odrasla osoba ima problem s regulacijom emocija i njezino ponašanje nije moja odgovornost.“

Umjesto toga, dječji mozak zaključi samo jedno: „Moram paziti što radim.“

I tako nastaje unutarnji nadzornik, dio tebe koji do danas vjeruje da je stalna kontrola jedini način da ostaneš sigurna.

✔️ Ako prepoznaješ ovaj obrazac i želiš promijeniti taj odnos prema sebi, pogledaj moj program „Prigrli sebe“.

U njemu ne učiš površne self-help trikove, nego kako korak po korak osloboditi unutarnjeg nadzornika i stvoriti stvarnu sigurnost u vlastitom tijelu i umu.

🔗 Ako osjećaš da je upravo ovaj program ono što ti sada treba, pronađi ga na linku u opisu profila.
S 15 godina znala sam da želim biti psihoterapeutk S 15 godina znala sam da želim biti psihoterapeutkinja. Danas, kao neurodivergentna psihoterapeutkinja, još uvijek sam jednako fascinirana ljudima, njihovim obrascima i svime što se događa ispod površine. ❤️

Ono što me posebno zanima jest koliko energije potrošimo pokušavajući funkcionirati onako kako mislimo da bismo trebali,

umjesto da istražimo što nama zapravo odgovara.

Upravo je zato, uz moj individualni rad, nastala i grupa Neurorazličitost kao snaga.

Ne da bismo svaku svoju osobinu proglasili supermoći, nego da bismo bolje razumjeli sebe, svoje potrebe, granice i načine funkcioniranja.

Da prestanemo svaku teškoću doživljavati kao osobni neuspjeh i počnemo graditi život koji nam više odgovara uz konkretne tehnike i alate za neurodivergentni mozak iz tjedna u tjedan. 

🧡 Ako želiš istražiti kako to izgleda u praksi, pozivam te da škicneš program Neurorazličitost kao snaga.

Riječ je o maloj grupi do 6 osoba, 4 mjeseca tjedne Zoom podrške, krećemo u ožujku 2027. Rane prijave su u tijeku .

Napiši mi "Neurorazličitost" u komentaru i doznaj više o samom programu. 

A reci mi, što si kod sebe godinama pokušavala popraviti, a poslije si shvatila da je možda tvoja neurodivergentnost?⬇️
Moj veliki profesionalni iskorak ove godine bio je Moj veliki profesionalni iskorak ove godine bio je biti predavač na 2. Konferenciji Praktičari za praktičare @primijeni.me.

Tema je bila meni vrlo važna i bliska, a to je "Autistični burnout ili depresija ".

Ono što stoji iza tih iskustava može biti vrlo različito. A samim time mogu biti različite i stvari i pristupi koji će osobi stvarno pomoći.

Kod autističnih i AuDHD osoba kronično maskiranje, senzorno i socijalno preopterećenje, stalna prilagodba neurotipičnim očekivanjima i dugogodišnje guranje preko vlastitih granica mogu dovesti do potpunog iscrpljivanja dostupnih kapaciteta.

Ako autistični burnout zamijenimo za depresiju, postoji opasnost da ćemo pokušavati „popravljati“ nešto što zapravo traži drugačiji pristup uz više razumijevanja neurodivergentnog funkcioniranja, smanjenje zahtjeva i prostora za oporavak.

Zahvalna sam organizatoricama koje su prepoznale važnost ove teme, a nadam se da je bila značajna svima koji su svoju nedjelju ujutro odlučili poslušati baš moje predavanje. 📚🤓
Radionica za one kojima overthinking, gomila otvor Radionica za one kojima overthinking, gomila otvorenih zadataka i nemogućnost odabira „što prvo” doslovno ne dopuštaju da krenu.

Ne treba ti novi planer sa šarenim naljepnicama (you tried that already 😅) . Treba ti drugačiji redoslijed koraka koji radi i onog dana kad ti se ništa ne da i ne možeš se pokrenuti.

Na snimci će biti čak četiri pokazna primjera koji će ti korak po korak objasniti kako možeš i sama ponoviti ovaj proces iznova kad zapneš.

Radiš unutar sat vremena na svom stvarnom problemu i izlaziš s jednim prioritetom i jednim korakom, ne s još jednom mapom u Google Driveu koju ćeš otvoriti „kad budem imala vremena”.

Ako te preopterećenost, perfekcionizam, nejasni zadaci i rokovi ili overthinking sprječavaju da kreneš, radionica je za tebe.

Ne dolaziš reorganizirati cijeli život, dolaziš s jednim stvarnim zadatkom koji te trenutno koči i odlaziš s njegovim prvim korakom 

Nabavi snimku preko linka u opisu profila 🌸
Prati me na Instagramu
Copyright ©2026 Logoria

Privacy Policy

Impressum

Web Design: MONTE Creative Studio

Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni Always active
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe. Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
  • Manage options
  • Manage services
  • Manage {vendor_count} vendors
  • Read more about these purposes
Pogledaj postavke
  • {title}
  • {title}
  • {title}