Svijet je bogat različitim načinima na koje ljudi doživljavaju stvarnost. Ponekad je teško razumjeti gdje se smjestiti kada osjećaš da “nisi poput većine”. Možda si se prepoznala u opisu visoko osjetljivih osoba, možda ti je dijagnosticiran ADHD ili si na spektru autizma. Iako su ove karakteristike različite, one često imaju zajedničke niti koje nas mogu zbližiti u razumijevanju sebe i drugih.
Što je visoka osjetljivost?
Visoka osjetljivost (VO) ili često zvana hiperosjetljivost nije dijagnoza, već osobina ličnosti. Ovi ljudi imaju izraženiju reakciju na vanjske podražaje, duboko procesiraju informacije i često su intuitivni, kreativni i empatični. Zvukovi, mirisi ili svjetlost mogu ih lako preplaviti, dok ih duboke emocionalne priče ili umjetnost mogu istinski dotaknuti. Smatra se da je 30% populacije visoko osjetljivo te se uslijed toga mogu često pogrešno prepoznati u opisima ADHD-a i autizma s kojim dijele neke značajke.
ADHD : sve sad i odmah
ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje) karakteriziraju poteškoće s pažnjom, hiperaktivnost i impulzivnost (pročitaj više). Osobe s ADHD-om često osjete intenzitet života, ali ga doživljavaju u fragmentima – skaču iz ideje u ideju, iz osjećaja u osjećaj. Svijet im može biti kaotičan, ali istovremeno prepun nevjerojatnih mogućnosti za kreativnost i inovaciju.
Autizam: spektar posebnosti
Autizam je neurorazličitost koja utječe na način na koji osoba komunicira, doživljava i interpretira svijet. Osobe na spektru autizma često imaju duboke interese i mogu ući u hiperfokus na teme koje ih fasciniraju. Promjene u rutini mogu biti izazovne, a socijalne situacije ponekad zbunjujuće. No, njihova posvećenost, autentičnost i jedinstvena perspektiva često su izvor inspiracije.
Sličnosti koje nas spajaju
Iako su visoka osjetljivost, ADHD i autizam različiti pojmovi, postoje preklapanja koja mnoge od nas mogu navesti da se pitamo: “Gdje pripadam?”. Svi ovi profili mogu uključivati:
- Preosjetljivost na podražaje (poput buke ili svjetla).
- Intenzivne emocionalne reakcije.
- Duboku povezanost s interesima ili strastima.
- Osjećaj da “ne pripadate” u društveno zadane okvire.
- Poteškoće s postavljanjem granica i regulacijom emocija.
Razlike koje nas čine jedinstvenima
Međutim, ključno je razumjeti i razlike. Visoka osjetljivost nije neurorazvojni poremećaj, dok su ADHD i autizam jesu. ADHD je često obilježen impulzivnošću i poteškoćama s koncentracijom, dok osobe na spektru autizma mogu imati izraženiju potrebu za strukturom i predvidljivošću.
Razlike između autizma i visoke osjetljivosti
Priroda osjetljivosti: Ako si visoko osjetljiva osoba, možda primjećuješ povećanu emocionalnu i senzornu osjetljivost, što ti omogućuje veću svijest o vlastitom emocionalnom i fizičkom stanju. Kod autizma, senzorna osjetljivost može značiti pretjeranu ili premalu senzornu stimulaciju, što dovodi do jedinstvenih osjetilnih iskustava i reakcija kao što su meltdown ili shutdown (Autistični burnout).
Društvene interakcije: Kao visoko osjetljiva osoba, možeš se sudjelovati u društvenim interakcijama nakon što se prilagodiš okolini, iako te društvene nijanse i emocionalne interakcije mogu duboko pogoditi. Ako si na spektru autizma, svakodnevno se suočavaš s izazovima u društvenoj komunikaciji, poput poteškoća u čitanju neverbalnih znakova, razumijevanju emocija i namjera drugih i uspostavljanju recipročnih odnosa.
Stilovi komunikacije: Visoko osjetljive osobe često imaju visoko razvijene jezične vještine, a njihov stil komunikacije obično se vrti oko izražavanja emocija i povezivanja s drugima na emocionalnoj razini. Kod autizma, možeš imati poteškoća u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, što ponekad vodi nesporazumima i izazovima u prenošenju svojih misli i emocija.
Ponavljajuća ponašanja i fokus: Kao visoko osjetljiva osoba možda nećeš pokazivati isti intenzitet ponavljajućih ponašanja ili uskog fokusa na specifične interese kao kod autizma. Osobe na spektru autizma često pokazuju ponavljajuća ponašanja i mogu imati intenzivan interes za određene teme.
Razlike i sličnosti između ADHD-a i visoke osjetljivosti
Oba mogu biti lako preplavljena dugotrajnim, intenzivnim ili kaotičnim zvukovima, prizorima i podražajima. Ako si visoko osjetljiva, možda si intuitivna i kreativna, ali i sklonija anksioznosti ili depresiji, posebno ako si imala teško djetinjstvo. Oba mogu biti neurotični, tjeskobni, nesretni i bez samopouzdanja zbog negativnih poruka primljenih rano u životu od roditelja, učitelja i drugih. ADHD i visoka osjetljivost često su urođeni, iako postoje iznimke.
S druge strane:
- Kao visoko osjetljiva osoba, možda zastaneš i razmisliš prije nego što djeluješ, dok osobe s ADHD-om često djeluju impulzivno.
- Kao visoko osjetljiva u mirnom okruženju možeš se dobro fokusirati, dok osobe s ADHD-om često imaju izazove s koncentracijom i mogu tražiti više stimulacije i brže osjetiti zamor i dosadu.
- HSP-ovi su bolji u isključivanju utjecaja distraktora u odnosu na osobe s ADHD-om.
Zašto je dijagnoza važna?
Dijagnoza može biti osnažujuća jer donosi jasnoću. Kada razumijemo sebe, možemo razviti strategije koje nam pomažu živjeti ispunjeniji život. No, isto tako, dijagnoza nije kraj priče. Ona je alat, ne etiketa. Iako je korisno razumjeti svoje “zašto”, ključno je pronaći načine kako napredovati i osjećati se ugodno u svojoj koži.
Samoprihvaćanje: temelj svakog rasta
Bez obzira na to prepoznaješ li se u jednom od ovih opisa ili možda u svima pomalo, najvažnija poruka je: prihvaćanje sebe ključ je sreće i života u skladu sa sobom. Svi mi nosimo jedinstvene darove i izazove. Umjesto da se pokušavamo uklopiti u predodređene kalupe, trebamo ih preispitati. Što ako baš tvoja različitost čini ovaj svijet ljepšim?
Svijet nije dizajniran za jedan recept života koji odgovara svima. Tvoja osjetljivost, intenzitet ili jedinstvena perspektiva nisu slabost – oni su dar. Neka tvoj put bude obilježen ljubavlju prema sebi i spremnošću da istražuješ kako različitosti mogu postati tvoja snaga.
Psihoterapija može biti dragocjen alat na ovom putovanju. Kroz razgovor s terapeutom možeš istražiti kako bolje razumjeti svoje potrebe, upravljati preplavljenosti i pronaći ravnotežu između svojih jakih i slabih strana.
Nije cilj promijeniti ono što jesi, već naučiti kako bolje živjeti – kao ti.
Želiš li moju podršku u tome, istraži više o meni i mom radu i kontaktiraj me ovdje.
