Koja je veza ulaska u more i ulaska u razgovor?
Zamisli situaciju da si na plaži. Vruć je ljetni dan i krećeš se osviježiti na more. Ono što ćeš primijetiti da postoji dva tipa ljudi : oni koji brzo ulete kroz skok „na glavu“ i oni koji ulaze polagano i namaću se u plićaku.
Oversharing je engleski pojam koji se odnosi na pretjerano dijeljenje osobnih informacija i/li priča u razgovoru s drugima zbog čega se kasnije osjeti sram, kajanje ili pak ljutnja na sebe jer smo (opet) izletili. Kao i narušiti odnos i/li povrijediti sugovornika.
To je kao kad se baciš u more i pritom poprskaš osobu koja polagano ulazi.
Zašto do toga dolazi?
1. Unutarnja hiperaktivnost i impulzivnost
Unutarnji nemir ono je što, kada ga ne reguliraš, iskoči prije nego razmisliš i kažeš „hop“.
2. Teško postavljaš osobne granice
Možda si odrasao/la bez prostora da postavljaš granice svoje intime i privatnosti ako si kroz odrastanje slušao/la rečenice tipa „Ne trebaš imati nikakvih tajni preda mnom“, „Nemoj slučajno da snaznam da si mi nešto prešutio/la“ i sl. Tu si naučio/la da sve dijeliš o sebi i prerano u odnosu.
3. Verbalno procesiranje naglas
Poznato ti je da lakše upoznaješ svoj tok misli kad govoriš naglas? Nekad automatski izgovoriš ono što ti je na pameti upravo radi te navike da verbaliziraš svoje misli, bez da prođu kroz filtar je li to drugoj osobi nešto dobronamjerno, korisno ili istinito.
4. Mrziš „small talk“
Želiš ulaziti samo u duboke teme i „površni“ razgovori o vremenu, odjeći i stanju u svijetu te zamaraju. Udariš s velikom temom „u glavu“ pa šta bude, bude. Time preskačeš fazu upoznavanja. To je kao da na prvom spoju nekog zaprosiš.
5. Ne prepoznaješ neverbalne sugovornika
Nerijetko neurorazličite osobe imaju teškoća u iščitavanju suptilnih neverbalnih znakova sugovornika koji mogu ukazati na to da smo nekom možda nezanimljivi, zamorni ili preplavljujući te nastavljaju s temom razgovora unatoč tim znakovima.
6. Želja za potvrdom
Ako si bio/la žrtva zlostavljanja i/li zanemarivanja, dijeljenjem svojeg iskustva možda podsvjesno nastojiš da drugi potvrde da je tvoje iskustvo bilo uznemirujuće, strašno.
Ili možda nemaš izgrađen svoj unutarnji sustav samopodrške pa se stalno oslanjaš na pohvale drugih ili upute mentora kao izvor potvrde tvoje vrijednosti i uspjeha.
7. Želja za povezivanjem
Često te narušena slika o sebi vodi u to da dijeliš pretjerano osobne informacije o sebi rano u odnosu kroz tzv. trauma bonding kao vrste povezivanja. To se odnosi na povezivanje preko pričanja priče svojeg traumatskog iskustva s drugima. Međutim, sebe time i dalje usidruješ u identitetu žrtve koja je pretrpjela to iskustvo.
Slijede savjeti kako možeš time ovladati:
1. Definiraj osobne granice
Kada jasno sa sobom odrediš koje informacije želiš, a koje ne želiš dijeliti s drugima, bit će ti lakše i pridržavati ih se ulaskom u sljedeći razgovor.
2. Reguliraj impulzivnost kroz „ispeci pa reci“ metodu
Ako si preskočila korak broj 1, svejedno nabroji bar do 3 prije nego što podijeliš nešto intimno iz svog života. Nitko ne očekuje da odgovoriš iste sekunde ili da se brzinom munje nadovežeš u razgovoru.
3. Redovito piši dnevnik
Pisanjem dnevnika vježbaš razgovor sama sa sobom i otpustit ćeš dio misli koje ti se roje glavom kroz dan, ali i nakupljenih emocija zbog kojih upadneš u zamku pretjeranog dijeljenja.
4. Dramske i/li komunikacijske radionice, škola javnog govora
Osim što su zabavna socijalizacijska aktivnost, naučit će te bolje upoznati sebe, svoj govor tijela, kao i prepoznavati neverbalne znakove koje možda inače propuštaš kod drugih.
5. Preispitaj svoje odnose i imaj jasnu granicu prijatelja i poznanika
Nekad je zamka pretjeranog dijeljenja što si prijatelje i poznanike stavila u istu kategoriju. U redu je da netko zasluži tvoje povjerenje prije nego li se pojaviš u svoj svojoj ranjivosti.
6. Redefiniraj „small talk“
„Small talk“ može biti zabavan ako odabereš teme koje nisu vremenska prognoza. U „small talk“ spada i priča o filmovima, serijama, knjigama, zanimljivim koncertima i događanjima. To je način na koji možeš bolje upoznati interese i vrijednosti druge osobe, a da ne podijeliš svoju najmračniju povijest.
7. Vodi dnevnik uspjeha
Dnevnik uspjeha vodiš svakodnevnim velikim i malim pobjedama: je li to obavljeno sve sa check – liste? Je li to nazvati i naručiti se za pregled? Je li to ustati iz kreveta? Time razvijaš naviku samopohvaljivanja i normaliziraš podržavajući unutarnji samogovor.
8. Psihoterapija
Spreman/na si naučiti graditi zdrave odnose sa sobom i drugim kroz rad na svojim osobnim granicama, impulzivnosti i komunikacijskim vještinama?
Javi mi se za psihoterapijski rad 1 na 1 ovdje.
